Osnaživanje djetetovog razumijevanja pročitanih priča
Radionica
OSNAŽIVANJE DJETETOVOG RAZUMIJEVANJA PROČITANIH PRIČA
Biserka Zupičić, odgojitelj savjetnik
PPO OBLAČIĆ
Brojna su istraživanja pokazala kako su djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima, razvijaju predčitačke vještine...
Sudionicima radionice prezentirao se način na koji se slijedila usmjerenost na ostvarenje godišnje razvojne zadaće, preispitivanjem svog modela rada i pojačane prakse na dva područja rada: simbolički izričaj djeteta različitim scenskim izrazom i korištenje basne kao književne forme koja pomaže u usvajanju moralnih vrijednosti i pouka.
Uvod je u radionicu ostvaren prisjećanjem svakog sudionika na priču iz djetinjstva koja mu je ostala u sjećanju. Sustručnjacima je prezentiran način na koji se krenulo u svijet basne te rad na integrativnim sklopovima aktivnosti sažetim u pitanje „Što se zapravo dogodilo?“. Razumijevanje priče se potiče istraživačkim aktivnostima, konstruktivnim radom, scenskim igrama i traženjem različitih rješenja.
Osiguravajući materijalnu sredinu za simboličko scenske igre kojima se izražava impresija o pročitanom, nastajale su pozornice za scensku igru više sudionika (viđeno u ppt prezentaciji) i mobilne scene za jedno dijete (izloženo u predvorju vrtića).
Potonje je potaklo sudionike na traženje odgovora Zašto? i zajedno se došlo do nekoliko razloga kojima se, poštujući individualni pristup, djetetu osigurava prilika za govorno- scenskim izrazom.
Mobilne mini-scene poticale su razvoj govornih kompetencija koje nisu statične.
Potpora razumijevanju djeteta u odnosu na pročitanu priču može biti i prorada putem likovnih modaliteta te istraživačke aktivnosti , od postavljanja hipoteze do rješenja problema.
Sudionicima je naročito zanimljiv bio dio radionice koji se odnosi na put traženja načina rada kojima bi odgojitelj bolje razumio razumijevanje djeteta.
Alati korišteni u radu na osnaživanju razumijevanja pročitanih priča bili su identifikacija osobnog promišljanja djeteta i motorička igra kao imitacija situacije iz basne. Koristeći ove alate osnaživali su se misaoni kapaciteti djeteta i poticali na refleksiju o vlastitim iskustvima.
Interaktivan odnostijekom radionice ostvaren jeu formi diskusije preispitivanjem i iznošenjem osobnih stavova o nekoliko pitanja, vježbom u manjim skupinama „Sastavi priču“ na osnovu zadanog poticaja (kreativna govorna igra) i razgledom postavljenje izložbe malih mobilnih scena.
U radionici je sudjelovalo 24 sustručnjaka koji su evaluaciju napisali u slobodnoj formi izrazivši korisnost prezentiranih sadržaja za svoj rad i mogućnost implementacije viđenog u osobnu odgojno-obrazovnu praksu.
Atmosfera je vrednovana kao radna i angažirana.